Aronija – najzdravija tajna prirode
Malene tamnoplave bobice aronije prepune su antioksidansa te su u svijetu nedavno prepoznate kao uvjerljivo najzdravije voće te zasluženo spada u superhranu.
Aroniju su otkrili američki Indijanci, koristeći je kao hranu i lijek protiv želučanih tegoba, ali svoj pravi procvat doživjela je kada je svojim korijenjem dotaknula tlo Europe, zahvaljujući Von Gerhardu Gensthaleru koji ju je 1834. prenio iz Kanade u Rusiju. Njezini predivni bijeli cvjetovi čak su joj donijeli nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj 1972. godine, da bi desetljećima kasnije bila otkrivena i njezina puno važnija “unutarnja” ljepota.
Najsnažniji antioksidans i namirnica budućnosti!
Naime, znanstvenici na uglednom sveučilištu Tufts u Bostonu istraživali su antioksidativni kapacitet voća (ORAC). Hrana s visokim brojem ORAC jedinica povećava između ostalog razinu antioksidansa u tijelu, usporava starenje, sprječava oštećenje stanica, smanjuje rizik od bolesti srca, artritisa i brojnih degenerativnih bolesti. Prema rezultatima istraživanja, aronija ima jednu od najviših ikad zabilježenih ORAC vrijednosti - 100g aronije sadrži čak 16.062 ORAC jedinica (tri puta više od borovnice), a potrebna dnevna doza za antioksidativnu zaštitu ljudskog tkiva i plazme iznosi 3.000 do 5.000 jedinica. Samim time, malena šaka njezinih bobica dnevno pomaže kod raznih oboljenja uništavajući zaražene stanice.
Gotovo je nemoguće nabrojati sve pozitivne strane ovog supervoća (pojam supervoće koristi se od 2005. za voće bogate nutritivne vrijednosti s visokim udjelom antioksidansa), ali osim što je najbolji antioksidans i prirodni borac protiv raka, aronija također pomaže i kod visokog krvnog tlaka tako što djeluje poput antiupalnog sredstva i opušta arterije putem proantocijanidina.
S obzirom da je prepuna flavonoida, aronija je iznimno učinkovita i protiv kardiovaskularnih bolesti, zatim smanjuje razinu glukoze u urinu i razinu oksidacije lipida te tako pomaže kod šećerne bolesti, a odlično djeluje i na jačanje imunološkog sustava. Zreli plodovi aronije bogati su karotenom koji štiti stanice od oštećenja, oči od nastanka mrene, a kožu od opasnih sunčevih opeklina. Na crijeva i želudac djeluje iznimno blagotvorno, omogućava pravilan rad jetre i žuči, pročišćava krvotok od toksina, ublažava migrene i glavobolje, pospješuje rad štitnjače i učinkovita je pri izlučivanju teških metala i radioaktivnih tvari (ruski znanstvenici koristili su aroniju nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine za ublažavanje zdravstvenih tegoba zaraženih osoba).
Osim flavonoida i antocijana koji neutraliziraju slobodne radikale u tijelu, aronija je i pravo prirodno blago prepuno vitamina, pa tako sadrži gotovo pola abecede – C, A, E, B, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P, dok od minerala sadrži željezo, kalij, kalcij, magnezij, mangan, jod, fosfor i cink. Zapravo je nemoguće pronaći toliko zdravlja i prirode na jednom mjestu, kao u ovom bobičastom voću koje pri uzgoju ne zahtijeva posebnu pažnju
Uzgoj aronije – 100% ekološki proizvod
Aronija pripada porodici ruža (Rosacea) i dijeli se na: crvenoplodnu aroniju (lat. Aronia arbutifolia), ljubičastoplodnu aroniju ((lat. Aronia prunifolia) te crnoplodnu aroniju (lat. Aronia melanocarpa), koja je ujedno i najraširenija.
Grm aronije može narasti najčešće do 2 metra u visinu i 2,5 metra u širinu, s tim da u kontinentalnom dijelu Hrvatske cvate krajem travnja. Iznimno je otporna na niske temperature do -30°C, pa je nazivaju i Sibirska borovnica, a jedino zahtijeva dovoljnu količinu vlage radi što boljeg uroda. Aronija je samooplodna biljka čije cvjetove uglavnom oprašuju pčele, može se uzgajati i kao ukrasna biljka u vrtu, a sitni bobičasti plodovi dozrijevaju u kolovozu. S obzirom da nema prirodnih neprijatelja, nema niti nametnika ni bolesti, nije je potrebno prskati pesticidima i spada u ekološko uzgojeno voće.
Aronija sadrži pet do deset puta više antocijana, flavonoida, minerala i vitamina od drugih vrsta voća te zahvaljujući niskoj razini šećera ima intenzivnu, kiselkastu i trpku aromu koju je moguće ublažiti miješanjem s drugim vrstama voća poput borovnica, jagoda ili jabuka. Kako bi se produljio vijek trajanja bobice se mogu zamrznuti, osušiti ili se može napraviti marmelada, čaj, sok, džem, sirup, vino, prah, liker, pa čak i rakija.
Napomena
Informacije sadržane na svim našim stranicama nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet i ne smiju se smatrati osnovom za donošenje odluka o liječenju. Svi tekstovi koji se nalaze na ovoj stranici isključivo su informativnog karaktera, a za usluge dijagnosticiranja i određivanja medicinskog tretmana obratite se svom liječniku.
Svi tekstovi koji se nalaze na svim našim stranicama su autorski tekstovi u vlasništvu tvrtke Aronia uživo d.o.o.
Strogo je zabranjeno svako neovlašteno korištenje istih.